Myopia Control Oculus uređaj koji u sebi objedinjuje sve informacije potrebne za praćenje ovog stanja nalazi se u Svjetlosti.
Učestalost kratkovidnosti se tijekom posljednjih 20 godina udvostručila i procjenjuje se da će do 2050.godine pola svjetske populacije biti kratkovidno, s udjelom od čak 70% onih koji će imati visoku kratkovidnost, sa svojom popratnom patologijom.
Kratkovidnost utječe na smanjenje kvaliteta života, predstavlja ograničavajući faktor prilikom učenja i odabira karijere, posljedično je i ekonomski teret za pojedinca i za društvo. S današnjim znanstvenim saznanjima na porast kratkovidnosti može se utjecati u dječjoj dobi. Stoga nije čudno što se sve veća pažnja poklanja kontroli miopije.
Kratkovidno oko koje je dulje od standardnog oka podložnije je nastanku degenerativnih promjena jer su strukture unutar oka rastegnutije i tanje nego što bi trebale biti.
Stoga je u dječjoj dobi bitno pokušati pretjerani rast oka smanjiti na najmanju moguću mjeru.
U pravilu svaki milimetar dodatne duljine oka, nosi sa sobom dodatnih 2.7 dioptrije. Kratkovidni ljudi, u ovisnosti od stupnja kratkovidnosti, su u većem riziku od ranijeg nastanka katarakte, retinalnog odljepljenja i bolesti žute pjege nego njihovi vršnjaci. I dok su mali miopi ( -1.0 do -3.5) u 2-3 puta u većem riziku za ove bolesti, miopija preko -6.0 nosi 5x viši rizik od nastanka katarakte, 21x viši rizik od odljepljenja mrežnice, a čak 41x viši rizik od miopske bolesti žute pjege. Ovi pacijenti također imaju viši rizik od razvoja glaukoma i određenih vrsta strabizma.
Kako je učestalost kratkovidnosti postajala sve veća, posljednjih desetak godina su se širom svijeta provodila istraživanja koja su proučavala faktore koji bi nam pomogli da smanjimo pretjerani rast očiju u dječjoj dobi.
Danas stoga postoje metode koje se preporučuju našim malim pacijentima koji imaju viši minus u odnosu na svoje vršnjake ili njihova dioptrija brzo raste (brže od 1 Dsph na godinu dana). Mjere koje poduzimamo se odnose se na promjenu nekih životnih navika, propisivanja specijalno dizajniranih naočala ili leća, kao i korištenje određenih lijekova u obliku kapljica.
Danas se dokazalo da boravak na dnevnom svjetlu može utjecati na smanjenje rasta oka stoga se preporučuje najmanje 2 sata dnevno provesti vani a posebice se ključnim smatra predškolski uzrast, tj.period prije nego se minus dioptrija uopće pojavi. Boravak na dnevnom svjetlu uzrokuje u oku porast određene tvari (dopamin) koji smanjuje rast oka u duljinu, te time sprječava povećanje kratkovidnosti.
Svjesni smo da danas, naročito nakon COVID pandemije, više djece provodi vrijeme u zatvorenom prostoru, pod umjetnim osvjetljenjem, a to je navika koju treba promijeniti.
Druga navika na koju se može utjecati je smanjenje vremena provedenog na ekranima ( mobiteli, tableti, televizori...). Općenito se broj sati provedenih u radu na blizinu dovodi u vezu s porastom kratkovidnosti, a čini se da ekrani dodatno pogoršavaju prognozu. Također treba izbjegavati rad pri slabom osvjetljenju te osigurati u prostorima u kojima dijete boravi dobru rasvjetu po mogućnosti iz više izvora. Ove promjene u ponašanju, preporučuju se svoj djeci, a posebice djeci roditelja koji su kratkovidni, budući da su oni pod većim rizikom da i sami razviju kratkovidnost.
Kada se kratkovidnost pojavi, na raspolaganju imamo kapljice te specijalno dizajnirane naočale i leće.
Kroz brojne studije pokazalo se da kapanje Atropina u vrlo malim koncentracijama od 0,01%, 0,02%, 0,05% pomaže da oko manje raste.
Danas su nam na raspolaganju i posebno dizajnirane leće koje imaju jednu dioptriju u centru tako da dijete dobro vidi a prema periferiji se dioptrija smanjuje kako bi se prilagodila prirodnoj zakrivljenosti oka te ne bi periferija oka imala prejaku dioptriju i bila prekorigirana. Pokazalo se naime da obične naočale s istom dioptrijom u svim segmentima previše korigiraju periferni dio oka te da to najvjerojatnije potiče dodatni rast oka u duljinu. Dizajn ovih leća se razlikuje od proizvođača do proizvođača. Neki proizvođači željeni dizajn postižu pomoću takozvanih D.I.M.S.leća ( defocus-incorporated multisegment spectacle lenses) ugrađujući u zonu na srednjoj periferiji leće brojne segmente s dodatkom od +3.50 dioptrije, dok drugi to postižu pomoću H.A.L. leća( Highly Aspherical Lenslet Spectacle Lenses) koji ugrađuju u istu zonu visoko asferične segmente leća. Kontaktne leće za kontrolu kratkovidnosti imaju sličan dizajn, s centrom za daljinu, dok se ka periferiji nalaze zone s manjom dioptrijom. U nekim slučajevima djeci se preko noći daju posebne leće (ortokeratologija) koje remoduliraju površinu rožnice te tako preko dana dijete ne mora nositi naočale jer efekt koje leće naprave djeluje kroz cijeli dan.
Sada, za još bolju kontrolu miopije, u klinici Svjetlost nam je na raspolaganju uređaj koji u sebi objedinjuje sve informacije koje su nam potrebne za praćenje ovog stanja.
Myopia Control Oculus je dijagnostički uređaj koji istovremeno snima duljinu oka, prijelomnu moć rožnice i refrakciju, što je od velikog značaja za komfor djeteta prilikom posjete liječniku, jer ne zahtijeva snimanje na više aparata. Dobijete vrijednosti se uspoređuju s normativima za dob, prati se krivulja rasta oka i dioptrije, a moguće i predvidjeti u kom će opsegu biti refrakcijska greška, tj. dioptrija djeteta. Što se prije uoči abnormalan trend rasta oka, ranije se krene s terapijom i uspjeh u kontroli miopije je veći. Prilikom snimanja sumiraju se rizikofaktori na osnovu stila života djeteta i dobivaju se individualizirani savjeti za prevenciju daljeg rasta dioptrije.
Kratkovidnost utječe na smanjenje kvaliteta života, predstavlja ograničavajući faktor prilikom učenja i odabira karijere, posljedično je i ekonomski teret za pojedinca i za društvo. S današnjim znanstvenim saznanjima na porast kratkovidnosti može se utjecati u dječjoj dobi. Stoga nije čudno što se sve veća pažnja poklanja kontroli miopije.
Kratkovidno oko koje je dulje od standardnog oka podložnije je nastanku degenerativnih promjena jer su strukture unutar oka rastegnutije i tanje nego što bi trebale biti.
Stoga je u dječjoj dobi bitno pokušati pretjerani rast oka smanjiti na najmanju moguću mjeru.
U pravilu svaki milimetar dodatne duljine oka, nosi sa sobom dodatnih 2.7 dioptrije. Kratkovidni ljudi, u ovisnosti od stupnja kratkovidnosti, su u većem riziku od ranijeg nastanka katarakte, retinalnog odljepljenja i bolesti žute pjege nego njihovi vršnjaci. I dok su mali miopi ( -1.0 do -3.5) u 2-3 puta u većem riziku za ove bolesti, miopija preko -6.0 nosi 5x viši rizik od nastanka katarakte, 21x viši rizik od odljepljenja mrežnice, a čak 41x viši rizik od miopske bolesti žute pjege. Ovi pacijenti također imaju viši rizik od razvoja glaukoma i određenih vrsta strabizma.
Kako je učestalost kratkovidnosti postajala sve veća, posljednjih desetak godina su se širom svijeta provodila istraživanja koja su proučavala faktore koji bi nam pomogli da smanjimo pretjerani rast očiju u dječjoj dobi.
Danas stoga postoje metode koje se preporučuju našim malim pacijentima koji imaju viši minus u odnosu na svoje vršnjake ili njihova dioptrija brzo raste (brže od 1 Dsph na godinu dana). Mjere koje poduzimamo se odnose se na promjenu nekih životnih navika, propisivanja specijalno dizajniranih naočala ili leća, kao i korištenje određenih lijekova u obliku kapljica.
Danas se dokazalo da boravak na dnevnom svjetlu može utjecati na smanjenje rasta oka stoga se preporučuje najmanje 2 sata dnevno provesti vani a posebice se ključnim smatra predškolski uzrast, tj.period prije nego se minus dioptrija uopće pojavi. Boravak na dnevnom svjetlu uzrokuje u oku porast određene tvari (dopamin) koji smanjuje rast oka u duljinu, te time sprječava povećanje kratkovidnosti.
Svjesni smo da danas, naročito nakon COVID pandemije, više djece provodi vrijeme u zatvorenom prostoru, pod umjetnim osvjetljenjem, a to je navika koju treba promijeniti.
Druga navika na koju se može utjecati je smanjenje vremena provedenog na ekranima ( mobiteli, tableti, televizori...). Općenito se broj sati provedenih u radu na blizinu dovodi u vezu s porastom kratkovidnosti, a čini se da ekrani dodatno pogoršavaju prognozu. Također treba izbjegavati rad pri slabom osvjetljenju te osigurati u prostorima u kojima dijete boravi dobru rasvjetu po mogućnosti iz više izvora. Ove promjene u ponašanju, preporučuju se svoj djeci, a posebice djeci roditelja koji su kratkovidni, budući da su oni pod većim rizikom da i sami razviju kratkovidnost.
Kada se kratkovidnost pojavi, na raspolaganju imamo kapljice te specijalno dizajnirane naočale i leće.
Kroz brojne studije pokazalo se da kapanje Atropina u vrlo malim koncentracijama od 0,01%, 0,02%, 0,05% pomaže da oko manje raste.
Danas su nam na raspolaganju i posebno dizajnirane leće koje imaju jednu dioptriju u centru tako da dijete dobro vidi a prema periferiji se dioptrija smanjuje kako bi se prilagodila prirodnoj zakrivljenosti oka te ne bi periferija oka imala prejaku dioptriju i bila prekorigirana. Pokazalo se naime da obične naočale s istom dioptrijom u svim segmentima previše korigiraju periferni dio oka te da to najvjerojatnije potiče dodatni rast oka u duljinu. Dizajn ovih leća se razlikuje od proizvođača do proizvođača. Neki proizvođači željeni dizajn postižu pomoću takozvanih D.I.M.S.leća ( defocus-incorporated multisegment spectacle lenses) ugrađujući u zonu na srednjoj periferiji leće brojne segmente s dodatkom od +3.50 dioptrije, dok drugi to postižu pomoću H.A.L. leća( Highly Aspherical Lenslet Spectacle Lenses) koji ugrađuju u istu zonu visoko asferične segmente leća. Kontaktne leće za kontrolu kratkovidnosti imaju sličan dizajn, s centrom za daljinu, dok se ka periferiji nalaze zone s manjom dioptrijom. U nekim slučajevima djeci se preko noći daju posebne leće (ortokeratologija) koje remoduliraju površinu rožnice te tako preko dana dijete ne mora nositi naočale jer efekt koje leće naprave djeluje kroz cijeli dan.
Sada, za još bolju kontrolu miopije, u klinici Svjetlost nam je na raspolaganju uređaj koji u sebi objedinjuje sve informacije koje su nam potrebne za praćenje ovog stanja.
Myopia Control Oculus je dijagnostički uređaj koji istovremeno snima duljinu oka, prijelomnu moć rožnice i refrakciju, što je od velikog značaja za komfor djeteta prilikom posjete liječniku, jer ne zahtijeva snimanje na više aparata. Dobijete vrijednosti se uspoređuju s normativima za dob, prati se krivulja rasta oka i dioptrije, a moguće i predvidjeti u kom će opsegu biti refrakcijska greška, tj. dioptrija djeteta. Što se prije uoči abnormalan trend rasta oka, ranije se krene s terapijom i uspjeh u kontroli miopije je veći. Prilikom snimanja sumiraju se rizikofaktori na osnovu stila života djeteta i dobivaju se individualizirani savjeti za prevenciju daljeg rasta dioptrije.