Svako dijete bi trebalo oftalmološki pregledati do treće godine djetetova života. Pri svakoj sumnji u slabiji vid djeteta ili bježanje oka, pregled mora biti neodgodiv bez obzira na dob i suradnju djeteta.
Kada dijete odvesti na prvi oftalmološki pregled?
Svako dijete bi trebalo napraviti oftalmološki pregled do treće godine života. Pri tome se misli na zdravu djecu kod koje se ne primjećuju tegobe s vidom ili bježanje oka. Pri svakoj sumnji u slabiji vid djeteta ili bježanje oka, pregled mora biti neodgodiv bez obzira na dob i suradnju djeteta. Većina djece kod koje se dijagnosticira refrakcijska greška ili strabizam, ima pozitivnu obiteljsku anamnezu što znači da bi svako dijete kod koje u užoj obitelji postoji strabizam,slabovidnost, visoke dioptrije ili različite oftalmološke bolesti , trebalo oftalmološki pregledati bez obzira na manifestaciju simptoma.Pregled i testovi su prilagođeni dobi djeteta, te je pregled kod pojave prvih znakova bježanja oka neophodan i neodgodiv bez obzira na dob i suradnju djeteta. Zato je važna edukacija roditelja, ali i odgajatelja u vrtiću, pa i čitavog medicinskog osoblja koje dolazi u kontakt s djetetom, kako bi pri svakoj sumnji u slabiji vid ili pojavu strabizma uputili dijete na pregled oftalmologu. Pri tomu dob djeteta nije važna i nijedno dijete nije premalo za pregled oftalmologa.
Osnovni oftalmološki pregled obuhvaća uzimanje ortoptičkog statusa sa testovima binokularnog i stereovida, utvrđivanje vidne oštrine i perifernog vida te uz kompletni pregled prednjeg i stražnjeg segmenta oka, obavezno širenje zjenica i određivanje objektivne refrakcije skijaskopijom. Pregledi se ponavljaju u više navrata, osobito u početku nakon postavljanja dijagnoze, kako bi se što točnije dobila slika funkcije vida.Jedna od popratnih pojava strabizma je isključivanje oka koje bježi pri čemu se razvija slabovidnost, odnosno lijenost oka. Strabizam u dječjoj dobi je često posljedica nekorigirane refrakcijske greške i uglavnom se javlja kao posljedica dalekovidnosti. Budući da djeca imaju pojačanu sposobnost akomodacije, te s akomodacijom povezanu konvergenciju, dalekovidno oko bježi prema nosu.
Osnovni cilj liječenja strabizma kod djece je pravodobno postavljenje dijagnoze, ispravljanje refrakcijske greške optičkim pomagalom, započinjanje pleoptičkog tretmana, te ako je potrebno uz navedeno konzervativno liječenje učiniti i operativni zahvat kako bi se omogućila binokularnost i razvoj stereovida. Zato je izuzetno važno na vrijeme dovesti dijete na oftalmološki pregled kako bi se odredila refrakcijska greška i djetetu ordinirale naočale čije je stalno nošenje neophodno.
Obzirom da plastično razdoblje razvoja vida i vidnih funkcija traje do treće godine djetetova života, a završava gotovo u potpunosti do polaska u školu izuzetno je važno da se refrakcijska greška i strabizam dijagnosticiraju što ranije kako bi se na vrijeme počelo liječenje u smislu korekcije refrakcijske greške optičkim pomagalom te započeo pleoptički tretman zatvaranjem boljeg oka kod slabovidnosti. Nošenje naočala je pri tomu jako važno i ono mora biti stalno, kako i uputa o zatvaranju boljeg oka. Liječenje slabovidnosti je dugotrajno i naravno zahtijeva svakodnevni angažman roditelja.
Što to znači kada djetetu bježi oko?
Strabizam je poremećaj pokretljivosti i položaja očiju. Kada oko bježi, vidne osi nisu poravnate i slika nije jednostruka , odnosno mozak se koristi slikom samo jednog oka koje postaje vodeće. Obzirom da je isključivanje jednog oka neuroadaptacijski mehanizam kojim se sprečava pojava dvoslika, oko koje se suprimira postaje slabovidno, odnosno lijeno. Strabizam može izazvati poremećaj u razvoju binokularnosti i stereovida. Usklađenim i konjugiranim pokretima očiju postiže se savršena suradnja oba oka što nazivamo binokularni vid, odnosno gledanje s oba oka pri čemu se dvije pojedinačno percipirane slike u mozgu ujedinjuju u jednu. Takva zajednička slika je jasna i jednostruka.Binokularnost je preduvjet za stereovid ili dubinski vid, odnosno osjećaj treće dimenzije. Dakle, osim razvoja slabovidnosti, posljedica strabizma je i nemogućnost postizanja binokularnosti i stereovida. Obzirom da je plastično razdoblje vida i vidnih funkcija najizraženije između druge i četvrte godine, najbolji rezultati se postižu upravo u tom razdoblju, što upućuje na potrebu što ranijeg postavljanja dijagnoze i započinjanja liječenja kao osnovnog preduvjeta za ciljno postizanje binokularnosti i razvoja stereovida. Pri tomu je najvažnije što prije dijete odvesti na oftalmološki pregled kako bi se pravodobno postavila dijagnoza i dobije jasne upute o liječenju koje uključuje zatvaranje boljeg oka u slučaju slabovidnosti, nošenje optičkog pomagala u slučaju postojanja refraktivne greške te u nekim slučajevima strabizma i operativno liječenje s ciljem uspostavljanja binokularnog vida , pa u konačnici i stereovida.
Dakle, liječenje je dugotrajno i složeno te zahtijeva svakodnevni angažman i potporu i roditelja i liječnika jer je i nakon operativnog zahvata potrebno nastaviti nositi naočale te provoditi okluziju ili zatvaranje boljeg oka. Prema tome, jedan tip liječenja ne isključuje drugi, već se nadopunjuju uz jasno potporu roditelja koji bi trebali svakodnevno nadgledati i poticati provođenje okluzije.
Kako primijetiti da dijete slabije vidi?
Ukoliko su vidne oštrine smanjene na oba oka, dijete jasno pokazuje znakove slabijeg vida, poput približavanja knjiga, gledanja televizora na kratkoj udaljenosti ili stiskanja i učestalog žmirkanja kod pokušaja fiksiranja udaljenih predmeta. No, ukoliko je vid oslabljen samo na jednom oku, roditelji i okolina ne primjećuju problem, obzirom da se dijete koristi boljim okom. Pri tomu, mozak preuzima informacije koje dolaze iz boljeg oka, a informacije iz drugog oka se suprimiraju što dovodi do razvoja slabovidnosti.Roditelji koji sami imaju tegobe s vidom, refrakcijske greške, slabovidnost u vlastitoj ili obiteljskoj anamnezi, bi trebali što ranije dovesti svoje dijete na pregled sa širenjem zjenica kako bi se stekao uvid u stanje vida i pravodobno postavila dijagnoza te započelo liječenje.
prof. dr. sc. Ivana Mravičić, spec. oftalmolog, subspecijalist dječje oftalmologije i strabizma.
Voditeljica Odsjeka za dječju oftalmologiju Klinike Svjetlost
